Zanimljivosti

Zanimljivosti

Majčino mlijeko je zbog svog jedinstvenog sastava najprikladnija hrana za novorođenče, a dojenje je prirodan način hranjenja koji koristi i mami i bebi.

Majčino mlijeko osigurava svu potrebnu tekućinu, energiju i hranjive tvari za rast i razvoj djeteta u prvih 6 mjeseci  zbog čega sve relevantne svjetske zdravstvene institucije u tom periodu preporučuju isključivo dojenje (bez dodatka vode i bilo kakve druge hrane) [1–4]. Nakon toga, majčino mlijeko bogato nutritivno važnim tvarima nastavlja biti osnova dječje prehrane, uz postupno uvođenje raznovrsne prehrane. Dojenje se preporučuje do najmanje navršene druge godine života djeteta ili dulje ako to majka i dijete žele [1].

Sastav majčinog mlijeka stalno se mijenja i prilagođava trenutnim potrebama djeteta. Razlikuje se na početku i kraju podoja jer je prva namjena utažiti žeđ, a potom zasititi. Varira ovisno o dobu dana, fazi dojenja (početak ili druga polovica godine života djeteta) kao i vrsti poroda (prijevremeni porod ili djeca rođena u terminu). Majčino mlijeko sadrži antitijela pa su dojena djeca manje podložna infekcijama. Prema istraživanjima, u dojene djece manja je vjerojatnost da će imati prekomjernu tjelesnu težinu ili biti pretila i sklona dijabetesu kasnije u životu [4,5]. Žene koje doje imaju smanjen rizik od raka dojke i jajnika [4,6].

Velik broj majki je zabrinut zbog količine proizvedenog mlijeka [4] i uspješnosti dojenja, tj. zadovoljavanja nutritivnih potreba djeteta [7]. Dojilje imaju više povjerenja u biljne pripravke tijekom osjetljivog perioda dojenja, a  biljke koje se najčešće koriste u pripravcima za dojilje su upravo obični komorač [7] i aniš. Standardizirani sastav proizvoda je izuzetno važan kako bi se pokazala djelotvornost i dokazala kvaliteta.

Upoznajte biljke aniš i obični komorač!

Aniš

Aniš je aromatična jednogodišnja biljka koja potječe iz Egipta. Može narasti 30 – 50 centimetara i jedna je od poznatijih biljaka koje se koriste u tradicionalnoj medicini. Prepoznatljiva je po bijelim cvjetovima, malim bijelim plodovima i zelenkastim sjemenkama zbog kojih se prvenstveno i uzgaja jer sadrže 1.5-5% esencijalnih ulja, važnih za proizvodnju aroma i mirisa [8]. Uz mnoga pozitivna svojstva, aniš je posebice poznat po blagotvornom učinku na probavni sustav [9], a dojilje ga tradicionalno koriste za potporu u proizvodnji mlijeka tijekom osjetljivog perioda dojenja, što potvrđuju i rezultati mnogih studija [8,10]. Zbog svoje specifične arome [8,10] može utjecati i na okus mlijeka pa dojenčad rado siše.

Obični komorač

Komorač se smatra jednom od najstarijih začinskih biljaka koje se koriste u tradicionalnoj medicini, naročito kao pomoć kod probavnih problema. Višegodišnja je biljka koja može narasti 1 do 2 metra u visinu, a pronaći je se može u Aziji, na Mediteranu kao i u mnogim regijama Europe. Sjemenke komorača imaju ugodan okus i miris, a mladi listovi se danas koriste u prehrani. Komorač ima pozitivan učinak na probavni sustav tako što smanjuje nelagodu i nadutost [9]. Upotreba emulzije ulja komorača je rezultirala ublažavanjem simptoma infantilnih kolika u čak 65% novorođenčadi. Izuzev blagotvornog djelovanja na probavni sustav, obični komorač utječe i na proizvodnju majčinog mlijeka [4,11].

Anetol

Anetol je kemijski spoj kojem se pripisuje pozitivan učinak na stvaranje majčinog mlijeka, a aniš i obični komorač ga sadrže u visokim koncentracijama [4,8,10,11].

Strukturno, anetol je kemijski spoj sličan dopaminu, neurotransmiteru koji omogućuje prijenos informacija između živčanih stanica u središnjem živčanom sustavu. Vežući se na dopaminske receptore, dopamin sprječava otpuštanje prolaktina, hormona hipofize (žlijezde smještene u mozgu) odgovornog za lučenje mlijeka nakon porođaja. Jednako tako, dopamin ima učinak i na probavni sustav. Anetol se natječe s dopaminom te se umjesto njega veže za dopaminske receptore i na taj način potiče oslobađanje prolaktina [4,10] te time potiče produkciju mlijeka, odnosno stimulira motilitet crijeva ako govorimo o djelovanju na probavni sustav [9]. Djelovanje na probavni sustav, kao i stvaranje majčinog mlijeka su izuzetno važni za dojenčad [8].

Literatura:

[1] Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na Svjetski tjedan dojenja 2022. ISTUPIMO ZA DOJENJE: educirajmo i pružimo podršku! 2022. https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/na-svjetski-tjedan-dojenja-2022-istupimo-za-dojenje-educirajmo-i-pruzimo-podrsku/ (accessed September 28, 2023).

[2] Victora CG, Bahl R, Barros AJD, França GVA, Horton S, Krasevec J, et al. Breastfeeding in the 21st century: Epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. The Lancet 2016;387:475–90. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(15)01024-7.

[3] World Health Organization. Infant and Young Child Feeding: Model Chapter for Textbooks for Medical Students and Allied Health Professionals. WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee 2009.

[4] Shanjai S, Balasubramanian K. Review on pharmacological action of herbs having Galactagogue property. Journal of Traditional and Integrative Medicine 2023;6. https://doi.org/10.1016/j.tim.2023.

[5] Horta BL, Loret De Mola C, Victora CG. Long-term consequences of breastfeeding on cholesterol, obesity, systolic blood pressure and type 2 diabetes: A systematic review and meta-analysis. Acta Paediatrica, International Journal of Paediatrics 2015;104:30–7. https://doi.org/10.1111/apa.13133.

[6] Chowdhury R, Sinha B, Sankar MJ, Taneja S, Bhandari N, Rollins N, et al. Breastfeeding and maternal health outcomes: A systematic review and meta-analysis. Acta Paediatrica, International Journal of Paediatrics 2015;104:96–113. https://doi.org/10.1111/apa.13102.

[7] Zheng T, Yao D, Chen W, Hu H, Ung COL, Harnett JE. Healthcare providers’ role regarding the safe and appropriate use of herbal products by breastfeeding mothers: A systematic literature review. Complement Ther Clin Pract 2019;35:131–47. https://doi.org/10.1016/j.ctcp.2019.01.011.

[8] Hasan N, Chakraborty T, Das T. Pharmacological properties of Pimpinella anisum: a review. World J Pharm Res 2021;10:1094–105. https://doi.org/10.20959/wjpr202112-21916.

[9] Mccallum RW, González-Stuart AE. Gastrointestinal motility and functional bowel disorders, series #11: Medicinal Plants Used for Digestive Disorders – What the Gastroenterologist Needs to Know. Pract Gastroenterol 2015:12–25.

[10] Khalili S, Amiri-Farahani L, Haghani S, Bordbar A, Shojaii A, Pezaro S. The effect of Pimpinella Anisum herbal tea on human milk volume and weight gain in the preterm infant: a randomized controlled clinical trial. BMC Complement Med Ther 2023;23. https://doi.org/10.1186/s12906-023-03848-6.

[11] Noreen S, Tufail T, Badar Ul Ain H, Awuchi CG. Pharmacological, nutraceutical, functional and therapeutic properties of fennel (foeniculum vulgare). Int J Food Prop 2023;26:915–27. https://doi.org/10.1080/10942912.2023.2192436.

LAC/P/WEB1/11-2023/HR, studeni 2023.